Sećanje na majske proteste 1999. godine: „Pamtimo hrabri otpor žena“

Uličnom akcijom na Trgu glumaca, Udruženje žena Peščanik obeležilo je 25.godišnjicu majskih protesta protiv mobilizacije u Kruševcu i Rasinskom okrugu 1999. godine, za rat na Kosovu. Po 11. put, upućen je i poziv lokalnoj samoupravi da 24. maj, Dan ženskih akcija za mir i razoružanje, bude proglašen Danom sećanja na majske proteste 1999.

„Rasinski okrug : 12.000 mobilisanih i 52 poginule osobe. Zašto?“, transparent je koji su držale žene okupljene na Trgu glumaca, a među kojima je, pored aktivistkinja Peščanika, bilo i predstavnica Žena u crnom, Alternativnog ženskog centra, Alternativnog centra za devojke, Udruženja „Mlado srce“, Oaze sugurnosti i Ženskih studija.

Aktivistkinje ženskih organizacija iz Kruševca, Beograda, Trstenika i Kragujevca, ovom akcijom su i ovog maja, iskazale poštovanje hrabrom otporu građanki Rasinskog okruga, njihovim višednevnim protestima na kojima su tada javno zatražile da im se sinovi, muževi, braća i rođaci vrate sa ratišta.  

Prva okupljanja majki, supruga, sestara, ćerki tokom jedne pijačne subote u maju 1999. ispred zgrade vojnog odseka u Kruševcu i zahtev da se mobilisani vrate sa Kosova prerasla su u višednevne proteste građanki i građana i osudu tadašnjeg režima. Slični događaji zabeleženi su i u Aleksandrovcu. Udruženje žena PeščanikMreža Žene u crnom i mirovne akiviskinje Srbije pamte hrabrost žena Rasinskog okruga i njihov glas, koji je nadjačao tišinu vanrednog stanja i primorao tadašnji vojni vrh zemlje da dođe u Kruševac i obeća obustavljanje mobilizacije. Međutim, rezervisti, koji su u međuvremenu napustili ratište i pridružili se protestima, uskoro su ponovo poslati na front- navode u Peščaniku.

Ističu da je jedan od najvažnijih slogana mirovnih aktivistkinja „Ne dajmo se od svojih prevariti“ jednako koliko tada, aktuelan i danas:

Umesto da otvori dosijee, informiše javnost i omogući suočavanje sa zločinima koje je počinila u ratovima devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije uključujući i Kosovo, što je najmanje što može da učini u ime pravde i čovečnosti i u znak poštovanja prema stradalima i njihovim bližnjima, zvanična Srbija zatvara oči pred muralima i natpisima koji zločine i njihove počinioce slave. Umesto od države, saznanja o ratu na Kosovu i u bivšoj Jugoslaviji dolaze od nevladinih organizacija, međunarodnih i domaćih ekspertskih grupa, profesionalnih medija, određenog broja istoričarki i istoričara, hrabrih pojedinaca i pojedinki.

Kada je reč o Rasinskom okrugu, prema informacijama iz novinarskih krugova tokom prve polovine 1999. mobilisano je oko 50.000 muškaraca. Prema istim izvorima, u okrugu su u periodu mart – juni 99. tokom NATO bombardovanja poginule 52 osobe.

Kultura sećanja postoji ne da bi se produbili sukobi već doprinelo spoznaji ko smo, šta smo i kuda idemo. I ovog maja, 11. put u nizupozivamo Grad Kruševac da pokaže odgovornost, zrelost i pijetet prema svojim hrabrim građankama i građanima, koji su izlaskom na ulice 1999. i protivljenjem mobilizaciji za rat na Kosovu, ubijanju i nasilju, stradanjima i patnjama ljudi, ljudski život proglasili najvećom vrednošću. Tražimo da 24. maj, Dan ženskih akcija za mir i razoružanje bude proglašen Danom sećanja na majske proteste 1999. Sve za mir, zdravlje i obrazovanje, ništa za naoružanje- poručuju aktivistkinje Udruženja žena Peščanik.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *