U poseti Karitasu: Učimo od uspešnih!

U okviru projekta ”Kupujmo odgovorno u Kruševcu!”, Udruženje građana „Evrokontakt“ organizovalo je studijsku posetu Šapcu i Bogatiću. Delegacija od 15 predstavnika civilnog sektora Kruševca imala je priliku da se upozna sa radom ”Karitas”-a iz Šapca, najvećeg socijalnog preduzeća u Srbiji.

Nakon nedavne studijske posete Sloveniji, gde su predstavnici svih sektora iz Kruševca obišli više preduzeća koja posluju po modelu socijalnog preduzetništva, usledila je poseta organizaciji ”Karitas”-a koja usluge socijalne zaštite pruža u većini lokalnih samouprava u Mačvanskom okrugu.

Humanitarna organizacija ”Karitas” primer je dobre prakse u razvoju socijalnog preduzetništva u našoj državi. Osnovana je 2000-te godine i tokom tog perioda realizovali su preko 250 projekata, od kojih je 20- tak projekata Evropske unije.

 –U ovom trenutku imamo pet usluga socijalne zaštite, dva dnevna boravka (Šabac i Bogatić), dva stanovanja uz podršku (Šabac, Bogatić, Koceljeva, Vladimirci, Mali Zvornik) i pomoć u kući za stare, što je na godišnjem nivou oko 1.000 korisnika. Bavimo se i humanitarnim radom, gde još oko 1.000 ljudi u toku godine pomognemo kroz razgovor, pomoć u hrani, higijeni, lekovima, povezivanju sa drugim institucijama, kroz neke druge naše različite projekte. Ono što nas dosta oslikava je i delovanje u vanrednim situacijama (vrućine, zima, poplave, nedavno i kovid pandemija…), sve su to aktivnosti gde organizacije koje deluju u sferi socijalne ekonomije zaista mogu dosta da doprinesu društvu- istakao je Miroljub Nikolić, direktor ”Karitas”-a.

Kao drugi deo poslovanje ove humanitarne organizacije, naveo je  socijalnu ekonomiju, socijalne biznise:

– Registrovali smo dva preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. U Šapcu smo osnovali preduzeće „Socijalna sinergija“ koje je u ovom trenutku samoodrživo, ima 21 zaposlenu osobu, od toga 13 osoba sa invaliditetom. Sinergija se bavi pranjem veša, hemijskim čišćenjem i uslužnim čišćenjem poslovnih prostorija, dok u Bogatiću imamo „Avliju održivog razvoja“, koja ima 12 zaposlenih, od kojih su osam osobe sa invaliditetom. U Bogatiću imamo restoran, kuhinju, plasteničku proizvodnju, registrovanu destileriju i dosta još nekih manjih aktivnosti u okviru etno turizma.

Karitas trenutno ima oko 90 zaposlenih, od kojih su 22 osobe sa invaliditetom:

– U preduzećima je zaposlena 21 osoba za invaliditetom, jedna u Karitasu, a imamo i veliki broj žena koje rade kod nas, pogotovo negovateljice, koje su osobe iz društveno ranjivih grupa. Sa duge strane, na godišnjem novou preko 2.000 ljudi dobije konkretnu pomoć, da li kroz usluge ili neki vid humanitarne pomoći.

Nikolić je istakao i to da usluge i proizvodi koje pružaju socijalna preduzeća moraju da budu kvalitetni, kako bi našli svoje mesto na tržištu.

– Retko ćete naći kupca ako to što nudite nije zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovo „socijalno“ ne znači manja vrednost na tržištu, već dodatnu komparativnu prednost.

Nenad Krstić, predsednik „Evrokontakta“, udruženja koje je i organizovalo studijsku posetu Šapcu, istakao je da je ta poseta za sve učesnike bila veliko i značajno iskustvo:

– ”Karitas” je napravio veliki sistem kojim je obuhvatio značajan broj socijalno ugroženih osoba, bilo kroz radno angažovanje, bilo kao korisnike usluga. Videli smo da iza njihovog uspeha stoji višegodišnji rad i posvećenost grupe ljudi koji su imali potrebe da svojim poslovanjem pomognu većem broju osoba koji su na margini društvenog života u svojim lokalnim zajednicama. Svi njihovi proizvodi i usluge su kvalitetni i sposobni da opstanu na tržištu bez dodatne podrške zajednice.

 Većina takozvanih ”tradicionalnih socijalnih preduzeća”, odnosno udruženja koja su u prethodnom periodu počela da prave proizvode koji bi mogli da nađu put do tržišta, prema rečima Krstića, moraju u budućnosti da dodaju ekonomsku komponentu svom poslovanju da bi, kako je objasnio, ono u nekom narednom periodu postalo u potpunosti nezavisno i održivo:

– U tom procesu bi mogli da očekuju podršku države, lokalne samouprave i donatorske zajednice u početku svog poslovanja, ali se očekuje da posle nekog perioda postanu samostalni i nastave da rade bez ičije podrške. Taj proces nije lak niti jednostavan, a Centar za socijalno preduzetništvo Kruševac je spreman da im pruži podršku na tom putu – poručio je Krstić.

D.P.

Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta „Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2)“ koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost udruženja ”Evrokontakt” i nužno ne izražava stavove Evropske unije (EU) niti Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *