Povodom oštećenja pasarele, koja su izazvala veliku pažnju i zabrinutost na društvenim mrežama, medijma je iz JKP saopšteno da su oštećena nastala kada je teretno vozilo zakačilo fasadni lim, dok je na samoj stazi pasarele, gde građani prolaze svakodnevno, nedostajalo nekoliko šrafova. Nemanja Lazarević, izvršni direktor za tehničko-operativne poslove JKP-a, na današnjoj konferenciji za medije, održanoj pored pasarele, istakao je da su oštećenja sanirana, te da nema mesta zabrinutosti.

– Imali smo navode na društvenim mrežama da se pasarela raspada. Jedno vozilo, koje je bilo većeg gabarita, oštetilo je jedan deo fasade, ali konstrukcija nije bila oštećena. Uputili smo zahtev Ministarstvu unutrašnjih poslova da se utvrdi koje je vozilo prošlo i kako je oštećenje nastalo. Imali smo i navode u medijima da se unutrašnji delovi antiklizne, rebraste podloge, koja se unutra nalazi, raspadaju. To apsolutno nije tačno. Otpalo je nekoliko šrafova, koji su tokom vikenda zamenjeni – kazao je Lazarević ne navodeći koji mediji su izneli takve tvrdnje.

Kazao je da se pasarela još uvek nalazi pod garancijom, kao i da ispod nje mogu proći teretna vozila do četiri metra.
Podsetimo, prva pasarela u gradu funkcioniše od januara prošle godine, izgrađena je zbog velike frekvencije pešačkog i kolskog saobraćaja u tom delu grada, duga je 47 metara, sa prilaznom rampom dužine 18 metara i četiri metra širine. Pasarela je natkrivena i osvetljena, opremljena je i silaznim stepeništem i liftom nosivosti hiljadu kilograma, koji je namenjen putnicima sa prtljagom, starijim licima i osobama sa invaliditetom. Noseći stubovi ovog objekta napravljeni su od belovodskog peščara.
Pasarela je otvorena 25. januara 2024. godine, nakon više od devet meseci izgradnje. Rokovi za završetak radova su više puta pomerani, sa 28. juna 2024. godine, na 14. oktobar iste godine. Rokovi su, kako su tada objasnili nadležni, pomereni zbog poplava te su sredstava usmerena na sanciju njihovih posledica. Nakon toga, sredstva za završne radove na izgradnji pasarele obezbeđena su rebalansom budžeta.
Podsetimo i da su u izgradnji pešačkog mosta učestvovovala javna preduzeća Vodovod, Toplana, Komunalnoi i JP za urbanizam i izgradnju kao i preduzeće „Tehnogradnja“, te donatori VMN „Krstić“ i „Kruševacput“. Vrednost investicije je oko 75 miliona dinara, a sredstva su obezbeđena iz budžeta grada i uz pomoć donacija kruševačkih privrednika.
L.K.