Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo informisanja i telekomunikacija (MIT) vodi proces izmena i dopuna ključnih medijskih zakona – Zakona o javnom informisanju i medijima (ZJIM), Zakona o elektronskim medijima (ZEM) i Zakona o javnim medijskim servisima (ZJMS).
Proces koji traje više od godinu i po dana kulminirao je neprihvatljivim ubrzanjem i izostankom transparentnosti: iako su komentari Evropske komisije na predložene nacrte zakona stigli još u decembru 2023. godine, MIT je tek krajem 2024. odlučilo da na njih odgovori i formira radne grupe. Ove grupe imale su izuzetno kratak rok za rad, bez uvida u verzije nacrta koje su poslate u Brisel. Nacrt Zakona o javnom informisanju i medijima, uprkos formiranoj radnoj grupi, nikada nije bio distribuiran njenim članovima.
MIT je juče predstavio sva tri zakona članovima i članicama radnih grupa koji su bili prisutni na sastanku. Koalicija za slobodu medija je odmah nakon najavljenog sastanka tražila da se održi javna rasprava, a to je bilo ponovljeno i od strane nekoliko udruženja prisutnih na samom sastanku, ali MIT je odbilo da organizuje javnu raspravu i uputilo je email u kome se navodi da je Evropska komisija potvrdila usaglašenost svih nacrta i zatražilo dostavljanje komentara u roku od 48 sati, uz obrazloženje da bi dalja diskusija „usporila evropske integracije Srbije”. Ovakav pristup obesmišljava demokratske procedure i obespravljuje sve učesnike u medijskoj zajednici.
Šta donose izmene medijskih zakona
Zakon o javnom informisanju i medijima (ZJIM)
Nacrt sadrži odredbe koje, iako deklarativno potvrđuju slobodu izražavanja i pretpostavku nevinosti, mogu u praksi biti arbitrarno primenjivane protiv istraživačkih novinara (čl. 84. i 85.).
U delu koji se odnosi na javne nabavke, zahtev Evropske komisije da se precizno definišu usluge koje mogu da se nabavljaju i pod kojim uslovima, ignorisan je. Umesto toga, unet je deklarativan član koji navodi: „Sve javne nabavke medijskih usluga od strane organa javne vlasti dodeljuju se u skladu sa transparentnim, objektivnim, proporcionalnim i nediskriminatornim kriterijumima” – bez detaljnog uređivanja usluga, povezivanja sa Zakonom o javnim nabavkama, pa samim tim i izostanka odgovarajućeg mehanizma kontrole.
Novi član 39a uvodi određene pozitivne obaveze za medije u (neposrednom ili posrednom) vlasništvu subjekata poput Telekoma – poput internog etičkog kodeksa, zabrane učešća političara i nosilaca javnih funkcija u upravljačkim telima, te obaveze objavljivanja izveštaja – ali ne predviđa nikakav nezavisni nadzor nad sprovođenjem tih obaveza, niti sankcije za njihovo kršenje. Oslanjanje isključivo na samoregulaciju u medijima pod efektivnom kontrolom države daleko je od garancija potrebnih za uređivačku nezavisnost i može poslužiti kao paravan za legitimisanje političkog uticaja. Još 2023. godine, NUNS je ocenio da član 39 omogućava povratak državnog vlasništva u medije i time direktno potkopava ciljeve Medijske strategije za 2020–2025. kao što su fer tržište i slobodno novinarstvo. Nedavni primer pritisaka na Euronews Srbija, koji su izazvali reakciju i EFJ-a i NUNS-a, pokazuje koliko su nedovoljne deklarativne mere kada izostane stvarna institucionalna zaštita uređivačke autonomije.
Zakon o elektronskim medijima (ZEM)
Dokumentovano je pojačana funkcionalna nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije (REM) – institucije koja, inače, ne postoji već sedam meseci kao rezultat neodgovornosti i zloupotrebe funkcija donosilaca odluka. Izmenama se dodatno prebacuje odgovornost na pružaoce medijskih usluga u slučajevima objavljivanja sadržaja koji sadrže govora mržnje, nasilja, diskriminacije i drugih štetnih sadržaja, uz propisane kazne od 500.000 do 2.000.000 dinara – što na papiru deluje odlučno. Međutim, i dalje se sistematski izbegava da se propišu jasna pravila za ono što zaista određuje medijski pejzaž tokom izbora: prikriveno političko oglašavanje, funkcionerske kampanje i politički marketing ostaju izvan fokusa na šta već godinama unazad ukazuju sve domaće i međunarodne organizacije i institucije koje posmatraju izborne procese u Srbiji kao na jedan od većih problema.
Zakon o javnim medijskim servisima
Novi Zakon o javnim medijskim servisima donosi određene pozitivne promene, ali ne rešava ključna pitanja uređivačke nezavisnosti i koncentracije moći. Ukinuta je oznaka „nacionalni” javni medijski servis, pretplata je preciznije regulisana i vezana za minimalnu zaradu, Programski savet više nije samo savetodavno telo već bira Poverenika za prava gledalaca i slušalaca. Ipak, Poverenik ostaje marginalizovan – angažovan honorarno, bez mogućnosti da samostalno pokreće postupke. Najveći problem ostaje u zadržavanju prevelike moći generalnog direktora, jer Upravni odbor i dalje nema ključna ovlašćenja u imenovanju uredničkog kadra. Dodatno, nova pravila o budžetskom finansiranju javnih servisa, iako sadrže deklarativnu zabranu političkog uticaja, ostavljaju prostor za zloupotrebe – posebno kroz nejasne kategorije poput „projekata od posebnog društvenog značaja”. Umesto istinskog obezbeđenja nezavisnosti, otvara se mogućnost za političko nagrađivanje podobnih medija pod plaštom reforme.
Uprkos višegodišnjem procesu, novi medijski zakoni koji su usvojeni krajem 2023. godine i podzakonski akti koji se koriste da unazade zakonaska rešenja i duh zakona, kao i njihova primena doneli su više štete nego koristi. Srbija već sedam meseci nema konstituisan Savet REM-a, čime je ključni regulator faktički van funkcije. U međuvremenu, broj napada i pritisaka na novinare i novinarke se udvostručio, dok su mehanizmi institucionalne zaštite ostali inertni ili nepostojeći. Mere represije – uključujući krivične postupke i zastrašivanja – su pojačane, dok je raspodela javnog novca dodatno instrumentalizovana u političke svrhe. Sredstva su u još većoj meri usmeravana medijima koji sistematski krše Zakon i Kodeks novinara i novinarki Srbije, šireći propagandu, govor mržnje i dezinformacije. Umesto reforme koja bi osigurala slobodu medija i uređivačku nezavisnost, svedočimo cementiranju postojećih zloupotreba u pravni okvir.
Nezavisno udruženje novinara Srbije još jednom zahteva otvaranje javne rasprave o izmenama medijskih zakona pre svega Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima koji nisu bili na javnim raspravama u skladu sa minimumom demokratskih standarda i učešća struke.
Nezavisno udruženje novinara Srbije
Beograd, 20. maj 2025.