Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 27. oktobra, slave praznik posvećen prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka.
Sveta Petka se smatra zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, pa se ovoj svetiteljki za pomoć obraćaju ljudi svih vera i nacija.
Prema narodnom verovanju, ukoliko se nekome Sveta Petka ukaže u snu, to može da znači da je taj neko na dobrom putu, a može biti i opomena i poziv da se promeni.
Na današnji dan, prema narodnom verovanju, ne sme da se pere veš, da se šije, mesi hleb i ne sme da se radi težak posao.
Sveta Petka rođena je krajem. 10 veka u Epivatu. Njeni roditelji su bili imućni i čestiti hriščani. Njen stariji brat Jevtimije se zamonašio veoma mlad, a kasnije je postao i episkop Maditski.
Od najranijeg detinjstva Petka je bila pobožna. Nakon smrti roditelja otišla je u Carigrad gde se zamonašila u crkvi Svete Sofije i dobila ime Paraskeva, a zatim se zaputila u Jordansku pustinju gde je živela strogim asketskim životom i podviziavala se do duboke starosti.
U poznoj starosti javio joj se anđeo i rekao da treba da se vrati u Epivat. Posle povratka, poživela je još dve godine. Sahranjena je po hrišćanskim običajima, ali ne na gradskom groblju, već izdvojeno od drugih.
Nakon mnogo godina, na tom istom mestu trebalo je da se sahrani neki utopljenik. Prilikom kopanja, radnici su našli netruležno telo, ali nisu posebno tome pridavali značaj.
Iste noći, dvojica radnika sanjali su isti san- ženu koja sedi na prestolu obasjana svetlošću i okružena svetlim vojnicima, kao carica. Potom je Sveta Petka sišla sa prestola, rekla im ko je ona i naredila da se njene mošti izvade i polože na časno mesto.
Nakon javljanja svetiteljke, bogougodni hrišćani pronašli su mesto gde su bile zakopane njene mošti, izvadili ih iz zemlje i položili u hram svetog Petra i Pavla u Epivatu i odmah su počela da se dešavaju čudna isceljenja.
Njene čudotvorne mošti prenošene su više puta. Zahvaljujući carici Milici 1396. godine mošti su prenete u Beograd na Kalemengdan, kod izvora čudotvorne vode, gde je sazidana kapela koja i danas postoji. Kada je Sulejman Drugi osvojio Beograd, mošti je preneo u Carigrad. I tamo su počela da se dešavaju čudesa, pa su Svetu Petku slavili i hriščani i muslimani.
Rumunski vojvoda Vasilije Lupul, gospodar Moldavije, uspeo je 1641. godine da dobije mošti Svete Petke i prenese ih u grad Jaši, gde i danas počivaju.
Foto: sajt Srpske pravoslavne crkve