Vlažnost vazduha iznad 70 odsto i temperature vazduha preko 30 stepeni, prisustvo smoga, naročito u urbanim sredinama, povećavaju rizik od kardiovaskularnih komplikacija kod obolelih od visokog krvnog pritiska.
Izvor: Stetoskop
– Povećana vlažnost vazduha utiče na sposobnost organizma da se znoji i tako rashlađuje. Visoka temperatura i visoka vlažnost utiču na pojačan dotok krvi do kože, što tera srce da se više napreže i radi ubrzano. Tokom vrelih dana, cirkulacija krvi može da bude i dva puta brža nego tokom hladnijih dana. Zbog gubitka tečnosti u organizmu može da se smanji i količina krvi, dolazi do poremećaja ravnoteže u odnosu između volumena telesnih tečnosti i koncentracije elektrolita u njima, a u mišićima može doći do nakupljanja kiselih produkata metabolizma – upozorava dr Mira Kiš Veljković, specijalistkinja opšte medicine.
Savet ove doktorke je da se odmah treba javiti lekaru ukoliko imate sledeće simptome:
- glavobolju- najčešće se javlja kod osoba od dvadeset do četrdeset godina života
- zamor – može se odraziti kao nevoljnost, manjak energije, iscrpljenost
- grčeve u mišićima- bolne kontrakcije koje zgrče mišić
- preterano znojenje- ili ako ne možete da se znojite
- hladnu i lepljivu kožu
- otečene članke i stopala
- tamnu mokraću
- mučninu- osećaj nelagodnosti koje prati belilo, pojačano izlučivanje pljuvačke, usporen rad srca i snižen pritisak
- vrtoglavicu- poremećaj ravnoteže
- ubrzan puls- osećaj neprijatnosi, nelagodnosti, jakog lupanja srca i nepravilnog ritma.
Foto: pixabay