Žene na rukovodećim pozicijama lakše dolaze do dogovora i rešenja, jer su spremnije da saslušaju drugu stranu, uvaže argumente, prilagode zahteve… Ukratko, u poslovni svet lagano ulaze „mekši tonovi” i čini mi se da to svima odgovara. To dokazuje i iskustvo nordijskih zemalja gde mnoge velike kompanije vode upravo žene- mišljenja je Jadranka Marčok, dugogodišnja direktorka novosadskog „Zelenog kruga”, izdavača magazina „Ekolist” i „eEkolist”.
Jadranka je ceo svoj radni vek provela u izdavaštvu, od novosadskog „Dnevnika”, preko niza ribolovačkih magazina, do „Ekolista”:
–To je na neki način bio prirodan sled, jer sam uvek pratila ono što me je interesovalo i ono što sam umela i volela da radim. Kada sam pre 17 godina pokrenula magazin „Ekolist”, takvih izdanja nije bilo, a nema ih ni sada. Postojalo je nekoliko sporadičnih magazina, ali nijedan nije zaživeo. Naš magazin opstaje toliko godina, a pre šest godina mu se pridružio i „mlađi brat” – naše elektronsko izdanje „eEkolist”, što mi govori da sam ispravno sledila svoj instinkt.
Da biste uspeli u nečemu, pa i u medijima, tvrdi naša sagovornica, mora da postoji određena doza upornosti, pa čak i tvrdoglavosti:
–Ne sme se odustati kod prve prepreke. Naravno, ne treba ni bezglavo juriti, ali treba slediti svoj osećaj i uvek se voditi pitanjima: „Da li si zadovoljna ovim izdanjem? Da li bi ti pročitala ovaj tekst? Da li ti se dopada ova naslovna strana?” Vi ste svoj prvi i poslednji čitalac, pa ako niste privučeni naslovom ili vam je tekst dosadan, ne možete očekivati ni da će se nekom drugom dopasti.
Kao najveći izazov u ovom poslu, Jadranka navodi borbu za finansijski opstanak:
– Kao i u svim drugim medijima, to je uvek borba za finansiranje poslovanja. Kada smo ušli u svet medija, znali smo da se nećemo obogatiti, ali smo isto tako znali da to nije jednostavan posao, da iziskuje posvećenost, često i odricanja, svakodnevne borbe sa rokovima… Sa druge strane, tu je zadovoljstvo koje osećate nakon završenog posla, nakon objavljene dobre priče, dok prelistavate novi broj magazina.Tu treba postići balans, pa nam ni ti izazovi neće tako teško padati. Ako zaista volite svoj posao, uvek ćete pronaći rešenje.
Prema njenim rečima, izdavaštvo, a posebno menadžerski posao u izdavaštvu, zahteva veliku posvećenost:
-Telefon se nikada ne isključuje, ali to ne znači da se neprestano radi. Najvažniji deo mog posla jeste komunikacija i trudim se da se ona odvija u okviru radnog vremena, ali kada se, na primer, završavaju novine, često se rad nastavi i do duboko u noć, pa i vikendom. To je deo posla i dobrom organizacijom se može postići rad u okviru osam radnih sati, kako bismo članovi moje redakcije i ja, imali vremena za porodicu, prijatelje, odmor…
Čak i kada nije u kancelariji, prati rad drugih medije:
–To je takođe neka vrsta rada, jer se tako prikupljaju teme, saznaju nove stvari i, na kraju, uči. To je veoma bitno u medijima! Svet se tako ubrzano razvija, informacione tehnologije su tako daleko u odnosu na vreme kada sam ja počinjala da radim, da je nemoguće opstati bez svakodnevnog držanja koraka.
Kako se nađe u nekoj kriznoj situaciji trudi se, kako kaže, da razmišlja hladne glave:
– Krizna situacija je svaka situacija u kojoj nam se čini da smo izgubili kontrolu. Da li se radi o porodici, prijateljima, poslu ili nekom drugom aspektu života, bitno je znati zašto se to desilo i kako povratiti kontrolu. Moj recept je da prvo duboko udahnem i počnem da analiziram uzroke. U poslu, često se konsultujem sa saradnicima, jer mi je važno da problem sagledam sa više strana. Dosadašnje životno iskustvo mi govori da je rešenje u najvećem broju slučajeva veoma jednostavno, samo ako se razmišlja hladnom glavom.
Mladim ženama koje planiraju da se bave novinarstvom i medijskim menadžmentom, Jadranka poručuje da idu samo napred:
–To je kreativan i dinamičan posao koji iziskuje mnogo rada, ali i pruža veliko zadovoljstvo. Bez obzira na to da li se bavite zaštitom životne sredine, kulturom ili politikom, ako savesno radite, na kraju svakog dana moći ćete da kažete da ste svojim radom bar za mrvicu svet učinili boljim mestom.
Da može da promeni jednu stvar u medijskom svetu volela bi, kaže, da su mediji uticajniji:
–Razumem da danas postoji ogroman šum u informisanju zbog društvenih mreža, ali s druge strane – informacije nikada nisu bile dostupnije. Ono što meni nedostaje jeste težina tih informacija, da kada meta kritike pročita tekst o sebi – da se bar postidi.
D.P.