Učenici Gimnazije nedavno su boravili u poseti vršnjacima iz Portugala. Reč je o uzvratnoj poseti u okviru programa Erazmus plus. Profesori i učenici iz grada Silveš bili su ranije gosti ovdašnjih gimnazijalaca. Prenosimo tekst o poseti, utiscima, novim prijateljstvima, novim znanjima, uspomenama, koji potpisuje jedna od učesnica, Neda Odović, objavljen na sajtu ovdašnje Gimnazije.
Naš put od Kruševca, Beograda, Lisabona pa sve do samog Silveša bio je naporan ali vredan svog našeg umora i neispavanosti. U ranim jutarnjim časovima, stigli smo u Silveš gde su nas dočekali domaćini. Bez obzira na umor, uzbuđenost je preovladala svima nama u tom trenutku jer smo napokon shvatili da je upravo krenula razmena koju smo dugo iščekivali.
Prepodnevni časovi prvog dana naše razmene-nedelje bili su namenjeni za razgovor sa domaćinom i bolje upoznavanje domaćina, njegove porodice, njihovih životnih navika i njihove svakodnevnice. Zatim smo otišli u organizovan obilazak gradova Sagreša i Lagoša koji se nalaze u blizini Silveša. Sagreš je, zbog svog karakterističnog položaja istorijski poznat i kao ,,kraj sveta” i ključno je mesto vezano za doba velikih geografskih otkrića u 15. veku. Takođe, stari Grci i Rimljani smatrali su ga najzapadnijom tačkom poznatog sveta. Videli smo poznatu tvrđavu koja je štitila grad od mnogih neprijateljskih sila. Uništena je u velikom zemljotresu koji je pogodio Portugal sredinom 18. veka, ali je i obnovljena i podignuta ponovo krajem istog veka. Lagoš je poznat po svojim prelepim, zlatnim krečnjačkim liticama, podvodnim pećinama, tirkiznoj vodi i plažama. Bili smo oduševljeni ovim prizorima, pogotovo zbog kontrasta tamnoplavog okeana i zlatnih stena. Ovaj prizor, pogotovo u suton, dao je ovom gradiću posebnu umetničku notu.

Naša nedelja počela je u ponedeljak, 20. aprila, srdačnom dobrodošlicom u školskom amfiteatru. Upoznali smo se sa njihovom školom, njihovim školskim prostorijama i školskim sistemom i uvideli razlike između naše i njihove škole kao i između školskog plana i programa realizacije nastave u Srbiji i Portugalu.
Silveš nije bilo kakav grad – on je nekadašnja prestonica mavarskog kraljevstva, grad crvenih zidina i bogate istorije koja se oseća na svakom koraku. Kroz aktivnost „Paddy Paper“, koja je zapravo interaktivna potraga za blagom, upoznali smo uže jezgro grada i uskim, kaldrmisanim ulicama obišli sve važne znamenitosti grada. Prijem u opštini potvrđuje značaj naše posete, ne samo za školu, već i za lokalnu zajednicu koja nas je raširenih ruku dočekala. Nakon prijema u opštini, obišli smo rudnik soli što je za nas bilo neobično i nesvakidašnje iskustvo. Videli smo impresivne formacije soli stare milionima godina i upoznali smo se sa procesom vađenja soli iz rudnika.

U utorak, posvetili smo se obilasku mesta Sao Bartolomeu de Messines. Obišli smo lokalnu pijacu gde smo, uz susret mirisa svežeg voća, povrća i ribe saznali puno o svakodnevnom životu meštana. Posetili smo i lokalnu crkvu kao i Muzej kostima i tradicije koji je ključan za razumevanje tradicionalnog života ljudi iz regije Algarve. Poseban fokus tokom posete stavljen je na João de Deusa, koji je rođen upravo u ovom mestu 1830. godine. On nije samo pesnik; on je jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji portugalskog obrazovanja.
Poseta njegovoj rodnoj kući omogućila nam je uvid u život čoveka koji je reformisao pismenost u Portugalu. On je autor čuvene knjige ,,Cartilha Maternal”, revolucionarne metode kojom su se generacije Portugalaca učile čitanju i pisanju. João de Deus se smatra jednim od najvećih lirskih pesnika svog vremena, ali ga narod najviše voli zbog njegove posvećenosti edukaciji naroda. Njegova vizija je bila da znanje ne sme biti privilegija bogatih, što je savršena poruka za učenike Erazmus+ razmene koji danas uživaju u plodovima te ideje o dostupnom obrazovanju.
Jedan od najvažnijih stubova naše razmene bila je ekološka svest. Sreda, 22. april, bila je rezervisana za neposredan kontakt sa prirodom. Šetnja stazom „Sedam visećih dolina“ (Seven Hanging Valleys) pružila nam je priliku da vidimo neke od najlepših litica i plaža na svetu, poput plaže Carvoeiro. Posebno značajan trenutak bila je radionica o „Miyawaki“ metodi sadnje drveća. Kroz ovaj praktičan rad, ostavili smo simboličan trag u Portugaliji, doprinoseći biodiverzitetu i učeći kako da se borimo protiv klimatskih promena. Rad na „Vremenskoj kapsuli za održivu budućnost“ podsetiće nas na našu odgovornost prema generacijama koje dolaze.

Kako se nedelja bližila kraju, fokus se seli na zabavu i kreativno izražavanje. Četvrtak u vodenom parku „Zoomarine“ donosi preko potreban predah i priliku za neformalno druženje sa našim domaćinima. U ovom akva parku i istovremeno zoo vrtu videli smo mnoge tropske egzotične ptice, leptire, ribe i ostale životinje. Gledali smo predstave sa dresiranim fokama, delfinima i pticama i bili smo oduševljeni inteligencijom ovih životinja. Takođe smo gledali i predstavu sa piratima koja na simboličan način predstavlja realizaciju portugalske legende o piratima.
Petak, poslednji dan u Silvešu bio je dan namenjen kulturi – kroz radionicu tradicionalnog plesa i učenje koraka za „Regadinho“, osetili smo pravi ritam Portugalije. Dodela sertifikata bila je kruna našeg truda, trenutak kada smo, kroz kratke video snimke, sa ostalim razmenama, sumirali sve utiske i razmenjene ideje.
Poslednji dan putovanja proveli smo u Lisabonu. Obišli smo mnoge znamenitosti: Belem kulu izgrađenu u 16. veku na reci Težo, Spomenik Otkrićima posvećen najznačajnijim portugalskim moreplovcima, manastir Žeronimos, poznatu ulicu Rua Augusta na čijem se kraju nalazi Trijumfalna kapija i trg Praça do Comércio. Prošli smo i pored poznatog žutog tramvaja 28, simbola Lisabona.
Kada smo u subotu, 25. aprila, krenuli nazad ka Srbiji, naši koferi bili su puni suvenira, ali naša srca bila su puna uspomena i novih i nezaboravnih iskustava koji ne bi mogli stati ni u kofer najvećih dimenzija. Silveš će za nas prestati da bude samo tačka na mapi i postaće mesto gde smo stekli prijatelje, naučili osnove portugalskog jezika i shvatili da, iako dolazimo iz različitih zemalja, delimo iste snove i brige.
Ova razmena naučila nas je da su različitosti i razumevanje istih naša najveća bogatstva i da je putovanje u Silveš zapravo bio prvi korak ka tome da postanemo građani sveta kojima jezik, kultura i običaji ne predstavljaju problem ili prepreku, već izazov i zadatak da naučimo nešto novo i drugačije i da izađemo iz okvira nama poznatog sveta.
Neda Odović, 4/5, Gimnazija Kruševac
Foto: Gimnazija Kruševac







