Za pravoslavne vernike danas je počeo Vaskršnji post koji će trajati sedam nedelja. Post se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista- Vaskrsom, koji se ove godine proslavlja 20. aprila.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post uči nas pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs.
Ovaj post se smatra najstrožim, jer se uglavnom posti na vodi, ali njegova suština nije samo uzdržavanje od hrane već i uzdržavanje od rđavih misli i dela.
Vaskršnji post simbolizuje vreme Hristovog stradanja i njegovo razapinjanje na krstu. Prema verovanju, Hrist je bio prva osoba koja je postila, prošavši kroz dugotrajno uzdržavanje od hrane i pića uoči svog raspeća.
Prva nedelja posta zove se Čista, i tokom prvih dana te nedelje se ne loži vatra i ne kuva. Jede se hrana koja je ranije pripremljena.
Druga nedelja (Pačista nedelja) podrazumeva strog post na vodi od ponedeljka do petka, dok je subotom i nedeljom dozvoljena hrana pripremljena na ulju.
U trećoj, Krstopoklonoj nedelji, vernici se poklanjaju Časnom krstu, a u duhovnom smislu nastoje da se odupru svim iskušenjima.
U Sredoposnoj (četvrtoj) nedelji posta, izbegavaju se ružne reči čak i u šali. Ta nedelja se posvećuje radu i duhovnom uzdizanju.
Pet nedelja (Gluva nedelja) ime je dobila po ćutanju i pokajanju. U toj nedelji crkva zabranjuje zabave, pesmu i veselje.
Naredna, Cvetna nedelja, period je kada, prema verovanju, ne treba sejati biljke koje cvetaju, jer neće doneti plod. U toj nedelji pletu se venčići od grančica i cveća.
Poslednja nedelja posta (Stradalna nedelja) posvećena je strogom postu, molitvi i pokajanju, kao i prepremi za Vaskrs.
Veliki post se završava u ponoć između Velike subote i Vaskrsa, kada se održava praznična liturgija i kada se vernici pričešćuju. Tada post prestaje i započinje slavlje uz tradicionalni vaskršnji doručak koji uključuje jaja, sir, meso i ostale mrsne namirnice.