Napravljen od sveže pokošene trave, natpis koji je inače isklesan u Memorijalnom kompleksu Slobodište: „Pod ovim nebom, čoveče, uspravi se“, šalje jasnu poruku da se deo javnosti glasno protivi izgradnji parka vojne tehnike na Slobodištu. Izradu ovog natpisa, jasno vidljivog iz vazduha, izveli su poznati beogradski umetnik i arhitekta Andrej Josifovski Pijanista i profesorka sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Milica Milojević.

Od jutros su na livadi na Slobodištu, koju su prethodno za njih pokosili sugrađani, pažljivo slagali snopove trave prema unapred urađenom proračunu, kako bi napravili simboličnu repliku žrvnja na kome je ispisan pomenuti natpis.

Oni su pre podne, tokom rada na ovom projektu za naš portal kazali da su, pre svega došli u čast arhitekte Bogdana Bogdanovića, koji je napravio memorijalni park „Slobodište“.
– Jasna je simbolika šta znači biti slobodan i šta znači ispraviti se pod ovim nebom – rekao nam je Andrej Josifovski Pijanista.
Prema rečima profesorke Milice Milojević, ovo je način da se pokaže podrška ljudima koji znaju, razumeju i osećaju šta je Bogdan Bogdanović zamislio na Slobodištu, odnosno da je njegova ideja bila ekološka memorijalna građevina te da u tom duhu treba dalje negovati ovaj ambijent.
Njihov dolazak u Kruševac, odnosno na Slobodište počeo je reakcijom komunalne policije, koja im je napisala kazne zbog parkiranja vozila na zelenoj površini, dok je sugrađanin Aleksandar Kostić dobio kaznu zbog neovlašćenog košenja trave.
Nakon što je na Slobodištu nedavno počela izgradnja izložbenog parka vojne tehnike, u okviru koga će biti postavljeni avioni, tenkovi i druga vojna oprema, deo javnosti u Kruševcu se tome usprotivio.
Podsetimo da su radovi na izgradnji izložbenog kompleksa vojne tehnike na Slobodištu, na delu koja ne pripada Memorijalnom parku, a koji se nalazi pored parka Šarendgrad, počeli 21. maja.
Naš portal je ranije pisao o pomenutoj postavci, a rezultati ankete koju smo sproveli na društvenim mrežama pokazali su da je većina onih koji su odgovorili protiv izgradnje pomenutog kompleksa.
Takođe, sugrađanin Kosta Radić, kustos i istoričar u penziji, smatra da je memorijalni kompleks narušen još pre nekoliko godina postavkom tenka u tom delu, te da Slobodište nikada nije ispunilo svoju prvobitnu funkciju jer njegova funkcija (osim manifestacija) jeste da bude memorijalni kompleks i muzej (primeri su Kragujevac i Crveni krst). Umesto vojne tehnike, čija je postavka, prema mišljenju Radića, neprikladna, treba prikazati materijalne ostatke i sačuvana dokumenta koja svedoče o stradanju ljudi na Slobodištu. Sve ostalo je, kako kaže, neprimereno i time se šalje poruka bez poruke.
Direktor Narodnog muzeja Kruševac, Nikola Pantelić je ranije u pisanim odgovorima naveo da radovi na postavci izložbenog kompleksa vojne tehnike na Slobodištu, započeti prošle nedelje, neće narušiti prostor memorijalnog centra, da se razmatralo i o drugim lokacijama, da se javna rasprava neće organizovati jer nije obavezna po zakonu, da je Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva dao saglasnost te da radovi koštaju 35,6 miliona dinara, a finansiraju se iz budžeta Muzeja koje je odobrio Grad.
J.B.
Fotografije: Pijanista








Slobodište nije samo memorijalni park. To je stratište.
Na tom mestu je streljano više od 1.643 stanovnika Rasinskog okruga. Nemci su nedovršenu zgradu kaznenog zavoda pretvorili u logor za političke zatvorenike, a streljanja su vršena na bagdalskoj padini.