U eri u kojoj su lokalni mediji najugroženiji, a propaganda nezaustavljivo raste, SLAPP tužbe postale su ključni alat vlasti i moćnika za disciplinovanje novinara. O tome svedoči Jelena Zorić, novinarka BIRN-a i nedeljnog lista Vreme, koja je u poslednje dve godine postala meta više tužbi – mahom od optuženih za organizovani kriminal i osoba bliskih vlasti.
Izvor: Kruševacpress
– Svrha ove vlasti jeste da tim tužbama ugasi male lokalne medije, a one jače nauči kako se pišu tekstovi – tj. kako to njima odgovara – kaže Zorić. Tekstovi koje je pisala za BIRN nisu se direktno odnosili na nju. Tužbe su bile usmerene na urednike i direktorku. U slučaju nedeljnog lista Vreme, situacija je drugačija.
Tužba tužbu stiže
– Tužio me je kum Predraga Koluvije, vlasnika Jovanjice, jer sam prenela izjavu tužioca iz sudnice – da je Sergej Mrđa uhapšen zbog skanka (vrsta narkotika) na granici sa Mađarskom. Iako se kasnije ispostavilo da informacija nije bila potpuna, odnosno tužioc nije u do kraja završio svoju rečenicu i da je Mrđa oslobođen u Mađarskoj, ja sam samo prenela ono što je rečeno u sudu. Umesto demantija – odmah tužba. A onda, kada sam to ispričala u jednoj televizijskoj emisiji – stigla je još jedna tužba, za istu stvar. Dakle, u malom vremenskom razmaku – dve tužbe za identičan sadržaj – kaže ona.
Zorić dodaje da su je tužili i Veljko Belivuk, Marko Miljković i još jedan pripadnik takozvanog „Belivukovog klana“ jer je u javnosti govorila da su pripadnici organizovane kriminalne grupe – što je zapravo i pravna kvalifikacija optužnice protiv njih.
– Svi postupci su i dalje u toku. Traže se ogromne sume – cifre koje ja ne bih mogla da zaradim ni za deset godina – ističe Zorićeva.
Što se BIRN-a tiče, trenutno je u toku šest SLAPP postupaka, a jedna od tih tužbi vezana je za tekst koji je ona pisala.
– Još jedna odlika SLAPP-a je odugovlačenje. Suđenja traju godinama. To iscrpljuje i medije, i novinare, i istinu – kaže ona.
U većini slučajeva sudovi takve tužbe prihvataju bez provere očigledne zloupotrebe prava. Time šalju jasnu poruku – ako si moćan, možeš da tužiš i kad znaš da nećeš dobiti. Cilj nije presuda, već proces. A dok traje – novinar ćuti.
Ono što posebno zabrinjava, prema njenim rečima, jeste što se SLAPP mehanizam sve češće koristi da se uguši svaka kritika – bez obzira na to da li je ona zasnovana na činjenicama, na izveštajima sa suđenja, na podacima iz zvaničnih institucija:
– Do pre dve godine nisam imala nijednu tužbu. Više od 20 godina sam u novinarstvu. A onda, kada je SLAPP postao popularan kod nas, u roku od nekoliko meseci dobila sam više tužbi – i to od osoba optuženih za organizovani kriminal.
SLAPP postupci menjaju način rada novinara
Zato je, kako kaže, morala da promeni način rada. Sada još pažljivije bira advokate, angažuje stručnjake upućene u temu SLAPP-a, jer je jasno da tužbe imaju za cilj da zastraše i zaustave novinarski rad.
– Svi mi novinari trpimo represiju vlasti, ali najveću štetu trpe čitaoci. Ako SLAPP zaživi kao norma – nestaće istina, nestaće informacije – kaže Jelena Zorić.
– Ne postoji novinar koji ne oseća pritisak ove vlasti. Neki možda misle da žive dobro, da mnogo zarađuju – ali oni su deo propagandne mašinerije. Mi koji se bavimo istraživačkim novinarstvom možda ćemo iz svega ovoga izaći još bolji. Ja sam neko ko uvek traži dobar ugao – dodaje ona.
Uprkos pritiscima, ona poručuje da neće odustati:
– Ja ću nastaviti da radim. Sudije će nastaviti da sude. A možda jednog dana, kada se vlast promeni, te sudije budu sudile i same sebi.
Zorić podseća i da male redakcije moraju što češće da se obraćaju NUNS-u za besplatnu pravnu pomoć, da sarađuju sa nevladinim organizacijama koje se bave SLAPP-om i, najvažnije, da se međusobno umrežavaju:
– Moramo širiti jedni drugima priče. I kada je priča rizična – raditi je zajedno.
–Naša najveća satisfakcija nije plata. To su čitaoci – kad o nekoj priči pričaju, kad se ona deli. Vreme, kao nedeljni list, ima svoj identitet decenijama. Vlasti se menjaju – Vreme ostaje.Svaka reč upornih, nemirnih novinara koji ne pristaju na ućutkivanje – to je najveća pretnja onima koji bi da zatru, uguše javnu reč. Pre će nestati milioni iz fondova i tendera nego što će nestati novinar koji pamti šta je rečeno u sudnici. Zato je cilj onih koji pokreću SLAPP postupke jasan: „Ako si mali – gasi se; ako si veliki – uči kako da slušaš“. Ili bolje rečeno: „Uči kako da ćutiš“. Za istraživačke novinare ćutanje nije opcija. Jer, kada mediji ućute – sledeći na redu su građani- zaključuje Jelena Zorić.
G. Jevtić